Međureligijski Dijalog u Perspektivi Mevlanine Mesnevije

Dublin Core

Title

Međureligijski Dijalog u Perspektivi Mevlanine Mesnevije

Author

Muamer, Memisevic
Hacer, Memisevic

Abstract

Ljudi kao društvena bića skloni su uspostavljanju i razvoju međusobne komunikacije putem koje mijenjaju iskustva, znanja i naučna dostignuća gradeći i usavršavajući tako svoje kulture i civilizacije. Pozitivna komunikacija se može tumačiti i determinirati višejako, međutim, najadekvatniji imenitelj takvih procesa je ni manje ni više doli dijalog civilizacija i, naravno, religija koje se kroz širenje ideja o miru, suživotu i toleranciji promoviraju u najistaknutije graditelje civilizacije. S obzirom na ovakav pogled na dijalog religija i civilizacija, možemo zaključiti da je ideja o Dijalogu civilizacija, ustvari, samo konstatacija postojećeg stanja čije pozitivne odlike – uvažavajući distancu od radikalizama svake vrste – treba dodatno intenzivirati i uprijemčiti. Pa ipak, ova ideja je izrazito pozitivna posebno kada se u obzir uzme povijesni kontekst njenoga javljanja koji je dobrano obojen – a zašto ne reći i uzdrman – tvrdnjama o sukobu civilizacija. S obzirom na historiografske činjenice o brojnim inter i entrareligijskim nesuglasicama pa i raskolima, u ovom istraživanju je neophodno, u potrazi za dokazima o dijalogu religija i civilizacija, definirati osnovne karakteristike zajedničkih religijskih učenja koje kroz iskrena vjerska osjećanja reguliraju definiciju tolerancije primjenjivu na sadržaj svih monoteističkih učenja i, naravno, primjere koji dokazuju egzistenciju religijske tolerancije kroz stoljeća. Možda i ponajbolji pokazatelj i baštinik tolerantnih religijskih misli jeste usmena i pismena književnost u kojoj se susreću religijske misli i emocije, ljubav i razum, te poštovanje za sebe i svijet oko sebe. Čuveni pjesnik Dželaludin Rumi Mevlana, kroz svoja dijela, pa tako i glasovito moralno-didaktičko djelo, Mesneviju, zastupa i promoviše dijalog, toleranciju i suživot. Pojmovi kao što su dijalog, tolerancija i suživot, u aktuelnom značenju, bili su važni kroz čitavu ljudsku historiju, dok je književnost imala izuzetnu ulogu u isticanju i promovisanju istih. Naravno, ta se uloga manifestovala i još uvijek dobrano manifestuje kroz priče protkane brojnim alegorijama i metaforama koje i danas mogu biti vodilja u prosperitetu i napretku čovječanstva, čuvanju i promicanju tolerancije i suživota.

Keywords

Conference or Workshop Item
PeerReviewed

Date

2012-05

Extent

967