Abstract
U savremenom dobu postoji veliki broj konvencija i deklaracija koje proklamuju širok korpus ljudskih sloboda i prava koje su većinom nastale i dobile univerzalni značaj tek nakon Drugog svjetskog rata. Korpus proklamovanih i garantiranih ljudskih prava je danas vrlo širok, te obuhvata od ličnih, građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih prava te u novije vrijeme i praSva na zaštitu od tehnološkog razvitka, prava stranaca i izbjeglica. Posebno važnu ulogu u zaštiti ljudskih prava ima Povelja Evropske unije o temeljnim pravima koja je usvojena 07. decembra 2000. godine u Nici od strane predstavnika Evropskog vijeća, Komisije i Parlamenta i koja proklamira politička, građanska, ekonomska i socijalna prava. Već u preambuli Povelje se naglašava pravo na dostojanstvo, Povelja proklamuje ovo pravo kao temeljnu vrijednost na kojem cijela Unija (EU) počiva, te ističe da je Unija svjesna svojeg duhovnog i moralnog naslijeđa. Prema Povelji Evropska Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima slobode, jednakosti i solidarnosti, garantuje se jednakost svih građana pred zakonom i zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog porijekla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolnog usmjerenja. Cilj rada je predstaviti trajne vrijednosti Povelje u svjetlu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda kao jednog od osnovnih uvjeta za pristup Evropskoj Uniji. Ključne riječi: Ljudska prava, Evropska unija, Povelja o temeljnim pravima Evropske unije, zaštita.