Primjena konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: Stvarnost ili utopija?

Dublin Core

Title

Primjena konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: Stvarnost ili utopija?

Author

ARAS, Slađana
KLARIĆ, Ivana Milas

Abstract

Hrvatska i Bosna i Hercegovina ratificirale su Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Konvencija), kojom se mijenja pristup zaštiti i položaju osoba s invaliditetom u međunarodnoj zajednici. U Konvenciji su sadržana načela i smjernice, koje se odnose na punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, njihovu ravnopravnost i nediskriminaciju, zaštitu od svakog oblika nasilja, kao i na zaštitu njihove autonomije volje. Cilj rada jest analizirati skrbničku zaštitu i položaj osoba s invaliditetom u obiteljskopravnim odnosima te njihovo sudjelovanje u sudskim, upravnim i drugim (nedržavnim) postupcima u kojima se rješava o tim odnosima prema važećem hrvatskom i bosansko-hercegovačkom uređenju, uz upućivanje na osnovne zahtjeve Konvencije te prijedloge novog hrvatskog zakonodavstva na tom području. U drugom dijelu rada, koji slijedi uvod, razmatraju se i uspoređuju važeća, hrvatska i bosansko-hercegovačka, rješenja u području skrbničke zaštite odraslih osoba, kao i njihov položaj u obiteljskopravnim odnosima. Potom se daje analiza položaja osoba s invaliditetom u sudskim, upravnim i drugim (nedržavnim) postupcima u kojim se raspravlja odnosno odlučuje o pravima i obvezama građanske naravi. Posebno se razmatraju odredbe o postupovnoj sposobnosti te zastupanju tih osoba u postupku. U četvrtom dijelu ističu se najznačajnije intervencije prema prijedlogu novog hrvatskog zakonodavstva u području skrbničke zaštite odraslih osoba, kao i u njihov položaj u obiteljskopravnim odnosima. Zatim slijedi prikaz novog uređenja postupovnopravnog položaja osoba s invaliditetom u različitim sudskim, upravnim, ali i drugim (nedržavnim) postupcima u kojim se raspravlja odnosno odlučuje o pravima i obvezama građanske naravi. Zaključno, određuju se projekcije de lege ferenda u cilju potpunog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Konvencije, kao i moguće smjernice za očekivane reforme u Bosni i Hercegovini.

Keywords

Article
PeerReviewed

Publisher

Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću i Centar za društvena istraživanja Internacionalnog Burč univerziteta

Date

2014

Extent

3102