Konkurentnost bosanskohercegovačke ekonomije sa aspekta opterećenja plata porezima i doprinosima

KRNJIĆ, Zijad (2014) Konkurentnost bosanskohercegovačke ekonomije sa aspekta opterećenja plata porezima i doprinosima. Trenutni izazovi i perspektive. ISSN 2303-5757

[img]
Preview
Text
37R - Zijad Krnjic (ZBORNIK).pdf

*- Download (4MB) | Preview
[img] Text
37R - Zijad Krnjic (ZBORNIK).docx

*- Download (94kB)

Abstract

U našoj državi, Bosni i Hercegovini, od 1996.g., kao rezultat Ustava prihvaćenog Dejtonskim mirovinim sporazumom, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja provode dva nosioca u dva entiteta: u FBiH FZ MIO/PIO a u RS Fond PIO RS. Takvo rješenje, naravno nije proizišlo po principu racionalnosti i funkcionalnosti, već kao politički kompromis. U međuvremenu to rješenje je zaživilo i funkcionira na način koji je prilično poznat široj javnosti. U cijelom tom periodu su se i propisi iz oblasti fiskalne politike u entitetima razvijali u različitim i neusklađenim pravcima, što znači različite visine i strukturu doprinosa na i iz plata. Međutim, zajedničko je to što su se stope doprinosa održale na relativno niskom nivou, naročito u Republici Srpskoj, a sve pod pritiskom nekonkurentnosti poslovnog sektora i dijagnoza „iz rukava“ o opterećenju doprinosima kao najvećem, a po nekima i jedinom, uzroku te nekonkurentnosti.Ovaj rad ima namjeru da, prvenstveno ekonomistima, a i drugima koji utiču na kreiranje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, posebno u kreiranju porezne politike, prezentira egzaktne podatke o opterećenosti bruto plata doprinosima i ostalim davanjima na i iz plata, koja u nekim pravnim sistemima imaju drugo ime, u državama u okruženju i nekim državama EU. Sistemi socijalnog osiguranja, naročito zdravstvenog osiguranja, se značajno razlikuju u raznim državama Evrope. Razlike između anglosaksonskog i ostalih sistema su tolike da ovaj prvi nećemo niti porediti, jer bi trebalo uraditi poseban rad da se objasne razlike i geneza tih razlika, što nije namjera ovog rada. Razlike u sistemu penzijskog osiguranja, kod država „Stare Evrope“ i zemalja u tranziciji, prvenstveno u Jugoistočnoj Evropi, se svode na dvije: • neke države su djelimično prešle na sistem kapitalizirajućih doprinosa, dok su druge u cjelini u sistemu međugeneracijske solidarnost, • gotovo svaka država ima različit nivo potpore finansiranju isplate penzija iz budžeta, tj. iz poreznih prihoda, U zadnjem dijelu će se ove razlike pokušati „nivelirati“ da bi se vidjela slika opterećenja plata doprinosima za PIO.Kod zdravstvenog osiguranja su razlike u sistemima raznih država mnogo veće, toliko da su gotovo neuporedivi finansijski pokazatelji. Sve te razlike proizilaze iz različitog nivoa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i različitog nivoa obavezne zdravstvene zaštite. U suštini te razlike se poklapaju sa razlikama u nivou razvijenosti. Kod komparacije opterećenosti plata - nadnice porezima i doprinosima za države nastale iz bivše SFRJ će podaci biti uporedivi za ukupne doprinose, dok će za „stare“ države EU, uz poređenje, biti data objašnjenja. Svrha ovog istraživanja je da eliminira, ili pokuša eliminirati, zabludu da je visina stopa doprinosa na plate osnovni, po nekima jedini, uzrok nekonkurntnosti bosanskohercegovačkog poslovnog sektora na svjetskom tržištu. Ovo istraživanja će dati naznake kakvo kretanje stopa doprinosa, primarno doprinosa za PIO, se može očekivati u skoroj budućnosti. Na kraju će biti iskazana tvrdnja, koja će biti dokazivana ovim istraživanjem, iako zvuči jeretički, da povećano izdvajanje za doprinose, a naročito sadašnje, u poređenju sa drugima i niže, nije uzrok nekonkurentnosti poslovnog sektora u BiH, te da uzroke treba tražiti na drugim mjestima. U prvom dijelu rada je objašnjen predmet istraživanja, te osnovni pojmovi, kroz uvod. U drugomom dijelu su prezentirani podaci o bruto platama, doprinosima na plate i struktura neto plata i doprinosa u oba entiteta u Bosni i Hercegovini. U trećem dijelu su obrađeni podaci o bruto platama u zemljama u okruženju: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora koje imaju nasljeđen sličan sistem međugeneracijske solidarnosti iz bivše Jugoslavije, te nekoliko država „starijih“ članica EU: Francuska, Njemačka. U četvrtom dijelu su upoređeni podaci za te države i bosanskohercegovačke entitete, svedeni na istu metodologiju, te prezentirani rezultati komparacije. Na kraju istraživanja, kroz peti dio, dati su zaključci o opterećenju bruto satnice doprinosima, kao jednom od uvjeta za konkurentnost realnog sektora.

Item Type: Article
Subjects: K Law > K Law (General)
Divisions: Časopis - Društveni Ogledi
Depositing User: Users 173 not found.
Date Deposited: 23 Mar 2016 10:21
Last Modified: 23 Mar 2016 10:21
URI: http://eprints.ibu.edu.ba/id/eprint/3087

Actions (login required)

View Item View Item